Logo Društva Multiple Skleroze
DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Prikaži glavni sadržaj

O multipli sklerozi

ŠTO JE TO MULTIPLA SKLEROZA
DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Multipla skleroza je kronična bolest koja pogađa središnji živčani sustav, što uključuje mozak i leđnu moždinu. Radi se o upalnoj, autoimunoj i neurodegenerativnoj bolesti koja uzrokuje propadanje mijelinske ovojnice, zaštitnog sloja oko živaca. Ova bolest značajno utječe na različite funkcije središnjeg živčanog sustava, uključujući kontrolu mišića i osjetila.

Multipla skleroza (MS), (lat. sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja ponajprije „napada“ bijelu tvar središnjega živčanog sustava. Pogađa dugačke produžetke neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno odgovaraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

Multipla skleroza je bolest nepoznata uzroka. U vjerojatne uzroke danas se ubrajaju nasljednost (u smislu genetske predispozicije), infekcija (specifični, sporo djelujući virus ili bakterije koje ostaju prikriveni u organizmu kroz mnogo godina), alergijska zbivanja u samom organizmu te trauma (tjelesni ili emocionalni stres, ozljeđivanje).

Bolest je praćena različitim kliničkim simptomima koji smanjuju kvalitetan i normalan način života oboljele osobe. – kvalitetu života oboljele osobe.
Većini oboljelih znaci MS-a pojavljuju se između 20. i 45. godine života, a rijetko se otkrije u dobi prije 15. godine. Pojava bolesti nakon 55. godine je vrlo rijetka. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Učestalost bolesti varira u različitim krajevima svijeta, pa čak i unutar jedne zemlje.

Tijek bolesti je kod svake osobe različit i najčešće nepredvidljiv, a pojavljuje se u više kliničkih oblika:

Relapsno-remitirajuća multipla skleroza je najčešći oblik bolesti. Definira se kao pojava novih ili pogoršanje postojećih simptoma koji traju najmanje 24 sata. Relapsi se kreću u rasponu od blagih do teških, a teški većinom zahtijevaju hospitalizaciju, dok se blagi postupno povlače.
Primarno progresivna multipla skleroza pogađa u jednakoj mjeri i žene i muškarce, a karakterizira se gomilanjem i progresijom neuroloških tegoba, bez nastupa relapsa. Najčešće se javljaju poteškoće s hodanjem, koje mogu dugo ostati neprepoznate jer se u tom životnom razdoblju često javljaju i druge popratne bolesti koje mogu utjecati na hodanje (npr. mišićno-koštane tegobe) i tako otežati prepoznavanje PPMS-a.
Sekundarno progresivna multipla skleroza pojavljuje se s vremenom kod bolesnika sa relapsno-remitirajućom multiplom sklerozom. Točno vrijeme prelaska iz RRMS-a u SPMS često je teško utvrditi, a može se manifestirati kao postupno pogoršanje postojećih ili pojava dodatnih neuroloških simptoma, uključujući poteškoće s hodanjem, pojačan umor, lošiju ravnotežu, poremećaje pamćenja i bol. Pažljivo praćenje simptoma može olakšati prepoznavanje sekundarno progresivne multiple skleroze i omogućiti odgovarajuće liječenje
Kod progresivno-relapsne multiple skleroze bolest se progresivno pogoršava od samog početka, uz pojavu akutnih pogoršanja, sa ili bez oporavka na stupanj prije pogoršanja bolesti ili relapsa.

Iako još nema lijeka za multiplu sklerozu, postoje razni lijekovi koji utječu na tijek bolesti, oporavak od relapsa i simptome. Kako je multipla skleroza bolest koja se razlikuje od osobe do osobe pa čak i u pojedine osobe u različitim razdobljima bolesti, tako i liječenje nije isto kod svakog oboljelog. Praćena je neugodnim simptomima, koji se, uz liječenje osnovne bolesti, mogu ublažiti ciljanim liječenjem lijekovima ili fizikalnom terapijom.

Pojava kliničkih simptoma karakterističnih za MS se temelji na detaljno uzetoj anamnezi i neurološkom pregledu i zahtijeva potvrdu kliničkih sumnji primjenom parakliničkih dijagnostičkih postupaka. Paralinički dijagnostički postupci jesu:

  • magnetna rezonancija (MR) mozga i vratne kralježnice,
  • ispitivanje vidnih evociranih potencijala (VEP)
  • ispitivanje likvora s osobitim osvrtom na prisutnost oligoklonalnih traka imunoglobulina (IgG) u likvoru.

Multipla skleroza je složena i nepredvidiva bolest koja zahtijeva pažljivo praćenje i liječenje. Iako može značajno utjecati na kvalitetu života, pravovremena dijagnoza i adekvatna medicinska skrb mogu pomoći u upravljanju simptomima i održavanju funkcionalnosti oboljelih.

Simptomi multiple skleroze

crossmenu Skip to content